Funkcija spavanja ni danas nije potpuno razjašnjena. Spavanje ima nenadoknadivo značenje za oporavak metabolizma, restituciju organizma, regeneraciju i rast ćelija te za obnavljanje receptorskog sistema. Spavanjem se postiže i stabilizacija procesa pamćenja.
Poremećaji spavanja veliki su medicinski i javno zdravstveni problem zbog sve veće njihove učestalosti, neprepoznavanja i neadekvatnog liječenja . U njihovom shvaćanju i prepoznavanju, a posebno u tretmanu rade se dvije greške:
Prva je što se ti poremećaji ne prepoznaju, tegobe se olako shvaćaju i uopće ne liječe), a druga što se neadekvatno liječe pa se lijekovi za nesanicu propisuju brzo, često, dugotrajno i u neadekvatnim dozama.
U poremećaje spavanja ubrajaju se:
1. Nesanica kao posljedica neke bolesti, ali mnogo češće se javlja bez određenog jasnog uzroka kada je bitno da se usvoje dobre navike spavanja. Tablete za spavanje su kratkotrajno rješenje.
2. Hrkanje se javlja kod 40 posto muškaraca i 20 procenata žena, a problem se pogoršava sa starenjem i debljanjem.
3. Apneja, povremeni prekidi u disanju tokom sna.
4. Hipoventilacija, poremećaj disanja kada u pluća ne stiže dovoljno zraka, naročito noću.
5. Sindrom nemirnih nogu – neprijatni osjećaji i trzaji u nogama noću i u večernjim satima.
6. Bruksizam, škrgutanje zubima najčešće noću, kao nesvjesna radnja, može trajno oštetiti zube.
7. Narkolepsija nije česta, na 2.000 osoba javlja se jedan slučaj nesvjesnog prebacivanja iz budnog u stanje sna.
8. Mjesečarenje – hodanje, pričanje i druge radnje u snu koje osoba obavlja iako nije budna.
9. Noćne more remete kvalitetan san i čine ljude anksioznim, zabrinutim, mogu se savladati uz poštovanje dobrih navika za spavanje i uz pomoć psihoterapeuta.
10. Brzi pokreti oka – poremećaj spavanja kod kojega mišići oka ostaju aktivni, a ne relaksirani pa će, iako spavaju, ljudi imati neke nasilne kretnje, a postoji i opasnost od povrede.
