Bipolarni poremećaj spada u skupinu poremećaja raspoloženja, a neki će ga simptomi otkriti. Poremećaji raspoloženja su oni u kojima se osnovne promjene odvijaju na razini raspoloženja, ali događaju se i druge promjene u psihičkim i fizičkim funkcijama. 

Emocionalno stanje

Raspoloženje opisuje unutrašnje emocionalno stanje osobe, koje može biti na kontinuumu od sretnog do tužnog. Ono je dugotrajno i dosta predvidljivo emocionalno stanje, koje zdrava osoba može kontrolirati. U slučaju bipolarnog poremećaja osoba raspoloženje ne kontrolira, a ono se može kretati od manije do depresije.

Najčešće promjene započinju s depresivnom epizodom. U većini slučajeva kod oboljelih se izmjenjuju depresivne i manične faze, iako kod oko 15 posto pacijenata postoje samo manične faze. Manične epizode obično počinju naglo i ukoliko se ne liječe mogu trajati oko tri mjeseca, dok epizode depresije traju duže, od 6 - 10 mjeseci.

Osjećaj krivnje

Depresivna epizoda može se javiti kroz nekoliko dana ili se razvija kroz nekoliko sedmica. Osobe se osjećaju potišteno, izražena je tjeskoba, bespomoćnost, a često i osjećaj krivnje. Javlja se strah od budućnosti, gubitak interesa i sposobnosti uživanja.

Kako ne postoji samo jedan oblik ovog poremećaja, simptomi i njihova ozbiljnost mogu varirati od osobe do osobe. No ipak svaki oblik ovog stanja uključuje manične i depresivne epizode, koje mogu uzrokovati probleme u svakodnevnom životu.

Kako se liječi

Osnova liječenja bipolarnog afektivnog poremećaja su psihofarmaci. Osim toga u liječenju se koristi i psihoterapija. Zapravo najbolje je kombinirati psihofarmake i psihoterapiju. Psihoterapija uključuje razvijanje odnosa s klijentom koji boluje od ove bolesti te psihoedukaciju o samoj bolesti i simptomima po kojima se može prepoznati pogoršanje bolesti.