Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da skoro dvije trećine bh. stanovnika ima problem s viškom kilograma, zbog čega se, po broju pretilih ljudi, BiH nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Evropi.

Poseban izvještaj

Ono što posebno zabrinjava jesu prehrambene navike mališana koji sve više konzumiraju slatkiše i pekarske proizvode, odnosno “junk food”, i to na školskim odmorima.

U blizini skoro svake osnovne škole nalazi se pekara, a na velikom odmoru učenici pohrle po komad pice, sendvič sa salamom i majonezom ili pak izaberu kroasan i kiflu s viršlom.

Ukoliko se roditelji odluče platiti mjesečnu užinu u školi za dijete, situacija neće biti ništa bolja. Oni će, također, dobiti jedan od pekarskih proizvoda, poput zvrka pite, krofne ili kolača.

Nutricionisti upozoravaju na opasnost ovakvih obroka, jer oni ne mogu „nahraniti“ mozak mališana i omogućiti obavljanje motoričkih aktivnosti djeteta za vrijeme boravka u školi.

U razgovoru za „Avaz“ nutricionistica Amela Ivković-O’Rajli (O'Reilly) kazala je da broj prekomjerno teške i pretile djece u BiH stalo raste.

- Zabrinjavajući je podatak da pretilost djece u BiH sve više dostiže enormne razmjere. Prema podacima koji su objavljeni u posebnom izvještaju o zdravstvenoj zaštiti djece u BiH, a koji je uradila Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH, postotak ekstremno pretile djece u našoj zemlji popeo se na čak 20,22 - upozorila je Ivković-O’Rajli.

Razvoj bolesti

Dodaje da se prehrambena industrija mora pozvati na odgovornost jer neadekvatna ishrana vodi do razvoja bolesti.

- Industrija pokušava da nas uvjeri da su sve kalorije iste, da je užina koja se sastoji od salate od mrkve ili keksa ista, jer imamo 100 kalorija u svakom od njih. Šećeri iz kalorija se ponašaju različito u organizmu i naše tijelo vode ka dijabetesu. Mrkva ne stvara ovisnost, ali šećer da - istakla je Ivković-O’Rajli.

Neograničen pristup

Kako djeca danas imaju gotovo neograničen pristup šećeru i prerađenoj hrani, ona unesu dnevno 600 “šećer kalorija“ više po osobi u odnosu na prije 30 godina.

Ivković-O’Rajli smatra da se pretilost može 100 posto spriječiti, ali da rješenje ovog problema počinje u našim domovima, zajednicama, školama, društvu.

- Potrebno je da radimo na regulaciji vladinih politika na korporativnom nivou koji potiču zdravlje - kazala je Ivković-O’Rajli.