Venske bolesti na nogama imaju više stadija, a hronična venska bolest (KVB) predstavlja sve te stadije. Rani simptomi uključuju bolnost, osjećaj težine i oteknuća nogu, bolove (često u obliku noćnih grčeva), svrbež, trnce, osjećaj zatezanja kože i nemir u nogama.
Raste učestalost
Hronična venska bolest je u odrasloj populaciji zastupljena s učestalošću 15–50 posto. Sa životnom dobi raste učestalost bolesti, a tome pogoduje i način života stanovništva razvijenih zemalja (dugotrajno sjedenje, stajanje, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje, pretilost, prehrana s malo vlakana, upotreba perioralne kontracepcije i nadomjesne hormonalne terapije, venska hipertenzija, hiperlipidemija), tako da se kod osoba treće životne dobi penje na čak 80 posto.
Između 25 i 50 posto odrasle populacije ima varikozne vene. 25–33 posto žena i 10–40 posto muškaraca boluje od varikoznih vena, pri čemu 5–15 posto ima teški oblik varikoznih vena.
Pogoršanje simptoma
Subjektivne tegobe koje HVB uzrokuje mogu biti osjećaj težine u nogama, osjećaj žarenja i pečenja u nogama te bolovi (često u obliku noćnih grčeva).
Ovi se simptomi pogoršavaju stajanjem ili hodanjem, a smanjuju odmorom i elevacijom nogu. Kožne promjene može pratiti i svrbež.
Sve vene imaju zaliske, koji funkcioniraju kao ventili te sprječavaju retrogradni tok krvi. Mišići potkoljenice i venski zalisci zajedničkom akcijom reguliraju venski krvotok u donjim udovima.
Slabost mišićne pumpe potkoljenice može povećati mogućnost razvoja ulkusa, krajnjeg stadija hronične venske bolesti te je zbog toga jako važno održavati tjelesnu aktivnost na određenom nivou.
Prevencija i liječenje bolesti
Hronična venska bolest je veliki javnozdravstveni, socijalni i ekonomski problem. Česti bolovi u nogama, grčevi, pogotovo noću, otekline, osjećaj težine i sl., sve to mogu biti prvi znaci hronične venske bolesti.
Prevencija, odnosno početak liječenja u ranijim stadijima hronične venske bolesti, dok je prisutan tek možda osjećaj težine u nogama, je ključna za usporavanje daljnjeg razvoja bolesti.
